Debbie McKeegan raspravlja o rastućim troškovima i trenutnoj nestabilnosti unutar globalnog lanca opskrbe tekstilom.

Nakon 30 godina relativnog mira, stabilnost globalnog lanca opskrbe tekstilom je ugrožena jer inflacijski pritisci čvrsto drže lanac opskrbe. Tekstil je možda više od bilo koje druge industrije osjetljiv na promjene cijena u globalnom gospodarstvu. Ruska invazija na Ukrajinu dogodila se u vrijeme kada se globalno gospodarstvo, nakon dvije godine poremećaja uzrokovanih Covidom, tek počelo vraćati u „novu normalu“.

Kako je „stara normalnost“ koju je simbolizirala samouvjerena ovisnost Zapada o proizvodnji i opskrbi iz Azije sada nestala, međukontinentalni lanci opskrbe sada očajnički traže ravnotežu u svijetu razdiranom geopolitičkim poremećajima i potražnjom nakon covida.

Popis poremećenih lanaca opskrbe u kojima su cijene naglo porasle je opsežan, a glavni pokretači, kao i obično, nalaze se u petrokemijskom sektoru. Ovdje je svijet svjedočio porastu troškova FCL kontejnera s Istoka od 570% (svibanj 2020. – svibanj 2022.: Statista), porastu cijena prirodnog plina u cijelom svijetu od 450% (svibanj 2020. – svibanj 2022.: Američka uprava za energetske informacije) i porastu cijena sirove nafte od 456% (ožujak 2020. – ožujak 2022.: Brent Crude: Statista).

Posljedični učinak na tekstilnu industriju bio je značajan, s udvostručenjem cijena pamuka od 2020. s 0,78 USD u ožujku 2020. na 1,54 USD u ožujku 2022. (Trading Economics), uz veliki porast (48%) cijene poliesterskih vlakana u istom razdoblju. (Ycharts)

Dalje nizvodno u lancu opskrbe tekstilom – cijene pamučnih i poliesterskih tkanina također su porasle, a na primjer, tkane pamučne tkanine pokazuju porast od 18,9% između 2020. i 2022. (podaci Federalnih rezervi o ekonomskim podacima). U pomoćnim kemikalijama i tiskarskim bojama, industrijski divovi poput Sun Chemical, DuPont, Clariant i Flint Group stalno su povećavali cijenu svojih proizvoda tijekom protekle godine, s prosječnim povećanjem od 10-12% kako se svjetska situacija s opskrbom pogoršavala.

„Posljedični učinak na tekstilnu industriju bio je značajan, s udvostručenjem cijena pamuka od 2020. s 0,78 USD u ožujku 2020. na 1,54 USD u ožujku 2022. (Trading Economics), uz veliki porast (48%) cijene poliesterskih vlakana u istom razdoblju.“ (Ycharts)

Tony Lord, predsjednik tvrtke Flint OPS, rekao je: „Pritisci s kojima se suočava tiskarska industrija nažalost ne pokazuju znakove popuštanja. Rastuća inflacija, povećanje cijena goriva i energije te povećana potražnja za sirovinama doprinijeli su daljnjem porastu cijena u cijelom lancu opskrbe tiskom. Izazovi s kojima se suočava tiskarska industrija jedni su od najtežih u živoj povijesti i nemoguće je predvidjeti kada bismo mogli početi vidjeti neko olakšanje od ovih teških okolnosti.“

Isti stav dijeli i Mehran Yazdani iz Sun Chemical-a, koji je rekao: „Prioritet Sun Chemical-a bio je nastaviti opskrbljivati naše proizvode našim kupcima, omogućujući im da održe svoje pogone u radu. Nastavljamo koristiti našu globalnu mrežu kako bismo osigurali sirovine i usluge. Međutim, konkurencija za te resurse je značajna i opseg inflacijskih pritisaka ne može se u potpunosti prevladati programima učinkovitosti. To od nas zahtijeva daljnje podizanje cijena našim kupcima kako bismo mogli nastaviti osiguravati potrebne inpute za proizvodnju i isporuku kvalitetnih proizvoda. Bez znakova stabilizacije do sada, situaciju će trebati prilagođavati tijekom vremena i stoga se ne može dati jamstvo cijene ni za jedno razdoblje.“

Utjecaj svega navedenog bio je povećanje pritiska na globalna gospodarstva do te mjere da opći inflacijski pritisci sada uzrokuju krizu troškova života jer se rast cijena prenosi na pojedinačne potrošače, pri čemu je inflacija u OECD-u porasla na 9,2% u travnju 2022. zbog ubrzanja rasta cijena hrane i usluga. Na kraju će doći do povećanja nagodbi o plaćama jer se ljudi bore s rastućim cijenama, a te povećane nagodbe same po sebi će doprinijeti inflacijskoj spirali s vrlo realnim rizikom da će se inflacija ukorijeniti u razvijenim gospodarstvima, gdje povećanje plaća prati povećanje cijena, scenarij koji je posljednji put viđen prije više od 40 godina.

„S tako teškim ekonomskim izgledima, tekstilna industrija suočava se sa znatnim poteškoćama, no dorasla je izazovu, iskoristila priliku i s digitalnim rješenjima temeljenim na podacima kreće se prema horizontu profitabilnosti i održivosti dok novi poslovni modeli predvode put naprijed.“

S tako teškim ekonomskim izgledima, tekstilna industrija suočava se sa znatnim poteškoćama, no dorasla je izazovu, iskoristila priliku i s digitalnim rješenjima temeljenim na podacima kreće se prema horizontu profitabilnosti i održivosti dok novi poslovni modeli predvode put naprijed.

Predvode put izvanredni tehnološki skokovi u tehnologiji proizvodnje i automatizacije.

Od dizajna do proizvodnje, digitalizacija je zahvatila tekstilnu industriju i proizvela niz revolucionarnih dostignuća koja će možda na kraju rezultirati migracijom ključne proizvodnje s Istoka natrag u razvijena gospodarstva Zapada.

Automatizirano lasersko rezanje tvrtki Zund i Kongsberg, 3D dizajn tvrtki Browzwear i Tukatech, sustavi za digitalni tisak bez vode tvrtki Kornit Digital i Durst te napredna robotika za šivanje tvrtki Exotec i Softwear Automation, sve potaknuto široko rasprostranjenim usvajanjem digitalizacije u industriji, nastavlja revolucionirati krajolik proizvodnje tekstila.

Na Tvrtka Tianyuan Garments, koja proizvodi odjeću za Adidas i Armani, koristi tehnologiju šivanja Softwear Automation i otvorila je svoju najnoviju tvornicu u Arkansasu, a ne u Kini. Automatizirani pogon za šivanje koristi robote kako bi se smanjila potreba za ljudskim radom. U slučaju nove tvornice Tianyuan, tri do pet ljudi radit će na svakoj od 21 robotske proizvodne linije.

Ovo je smanjenje radne snage od 50-70% u usporedbi s 10 radnika na konvencionalnoj liniji. I možda najavljuje novu budućnost za proizvodnju odjeće kako se tehnologija bude usavršavala.
„Osim što smanjuju troškove, roboti će također povećati proizvodnju. Ljudska šivaća linija proizvodi 669 majica u osam sati, u usporedbi s robotima koji proizvode 1142 majice. To je povećanje proizvodnje od 71%, što rezultira ukupnom proizvodnjom od 1,2 milijuna majica godišnje.“

„Korištenje robotike čini troškove proizvodnje majice u SAD-u usporedivima s onima koje se proizvode u inozemstvu. Na primjer, u Bangladešu trošak rada za proizvodnju traper košulje iznosi oko 0,22 dolara. Ako je izrađuju američki radnici, taj trošak rada skače na 7,47 dolara, ali s robotskom proizvodnom linijom iznosi samo 0,33 dolara po majici“, komentirao je Softwear Automation. I, naravno, nema napuhanih troškova prijevoza u inozemstvo koje treba platiti.

Uzvodno, digitalizacija tekstilne industrije ubrzala se jer poslovni model na zahtjev utječe na značajno vraćanje proizvodnje tekstila diljem Europe.

„Uzvodno, digitalizacija tekstilne industrije ubrzala se jer poslovni model na zahtjev utječe na značajno vraćanje proizvodnje tekstila diljem Europe.“

Ovdje su tvrtke poput Print Logistic, SPOD, Printful i Amazon Merch On-Demand postigle izvanredan napredak kombinirajući digitalni dizajn i digitalni tisak s automatizacijom nizvodnih procesa kako bi omogućile profitabilan poslovni model, a istovremeno kupcu ponudile niže ili usporedive troškove u odnosu na istočne opskrbne rute.

Kako inflacija cijena počinje utjecati na digitalizaciju tekstilne industrije, inovacije i izumi kombiniraju se kako bi ponudili određenu stabilnost unutar tekstilnog sektora. Oni koji su ulagali u digitalnu proizvodnju prije pandemije napredovali su u post-covid gospodarstvu. Postoji rastuće povjerenje industrije da se trenutni inflacijski pritisci mogu riješiti dok se tržišta stabiliziraju, te da će se početi stvarati novi krajolik za industrijsku tekstilnu industriju.