Metalni efekti privlače poglede i koriste se za dodavanje osjećaja veće vrijednosti svim vrstama tiska, od korica knjiga do etiketa za pića i postera.

Ipak, metalik je jedno od područja gdje sitotisak zasad još uvijek može bolje funkcionirati od digitalnog. Za izradu visoko reflektirajućih metalnih tinti potrebne su velike pahuljice metala s abrazivnim rubom, a one se ne miješaju dobro s mlaznicama malog promjera i lako se oštećuju inkjet glavama za ispis. Sitotiskači imaju veće rupe pa se mogu nositi s velikim česticama pigmenta, a nisu skupi.

Isto vrijedi i za bijele tinte, koje se obično temelje na pahuljicama titana, s vrlo sličnim izazovima. Prije nego što su proizvođači inkjet tinti riješili problem razumno neprozirnih bijelih boja, bilo je uobičajeno koristiti sitotiske za nanošenje bijelog osnovnog sloja na prozirne ili obojene medije, a zatim ga propuštati kroz digitalni pisač.

Bijele boje su se zapravo pojavile nekoliko godina prije metalik inkjet tinti, koje je prvi put demonstrirao Eckart 2008. godine, a kasnije ih je komercijalizirao kao Jetfluid, trenutno dostupan u formulacijama s otapalima i UV bojama.

Metalik tinte su potom lansirane kao dio standardnih eko-sol setova tinti od strane Mimakija i Rolanda 2010. godine (glasine kažu da se u oba koristi ista tinta, koju proizvodi Epson). Nekoliko godina kasnije, sam Epson je lansirao metalik tintu za svoje GS pisače (za koje Epson inzistira da ne koriste tinte s otapalima čak i ako rade na isti način).

„Radi sa svim medijima koji podržavaju eko-sol tinte“, kaže Phil McMullin, voditelj prodaje za Pro Graphics u Epsonu u Velikoj Britaniji. „Što je bolja kvaliteta medija, to je bolji metalik rezultat. Međutim, s metalik bojama obično ionako naplaćujete višu cijenu za posao, pa ćete si moći priuštiti bolji medij.“

Do sada su sve metalik tinte za inkjet pisače zapravo srebrne boje. Ako želite zlatnu, možete pretisnuti žuto-crvenom tintom ili drugim bojama kako biste dobili gotovo bilo koju nijansu koju želite. Općenito, Rips i softver koji se isporučuju s pisačem koji podržava metalik boje uključivat će veliki raspon unaprijed definiranih metalik boja. Na primjer, John De La Roche, nacionalni voditelj prodaje u Mimakijevom britanskom distributeru Hybrid Services, kaže: „Mimaki ima kartu boja koju možete ispisati kako biste stvorili uzorak koji ćete pokazati kupcima. Također se može izvesti kao dodatak za programe poput Illustratora.“

Alternativno, američki programer Color-Logic, specijaliziran za softver za palete boja za metalik efekte, nudi licence za svoj sustav koji će raditi s nizom procesa, uključujući digitalne s metalik tintama ili metaliziranom podlogom.

Rane metalik tinte za inkjet printanje bile su pomalo razočaravajuće, svakako u usporedbi sa sitotiskom ili metaliziranim medijima. Djelovale su više kao vrlo sjajna siva nego nešto zrcalno, iako kvaliteta efekta donekle ovisi o mediju i uvjetima gledanja. Teško je definirati i izmjeriti metalni efekt, iako ga znate kad ga vidite. Zrcalna i gotovo zrcalna refleksija je očita, ali čini se da se druge metalik tinte percipiraju dijelom kroz svjetlinu refleksije, ali i kroz količinu u kojoj se istaknuti dijelovi i kontrast refleksije mijenjaju kako pomičete svoju točku gledanja.

Eckartova trenutna Jetfluid solventna metalik tinta izgleda znatno svjetlije i kontrastnije od ranih Mimaki, Roland i Epson tinti. Mimaki je sada najavio metalik tintu u svojoj SS21 seriji koja će dolaziti s nedavno lansiranim CJV300, njihovim vodećim pisačem-rezačem. SS21, potpuno solventna tinta (umjesto eko-solventne) već je dostupna za postojeće pisače CJV30 i JV33, ali do sada je tvrtka spomenula samo da je nova srebrna dostupna za CJV300. Još nismo vidjeli ispisane uzorke u Europi, ali tvrtka tvrdi da je 1,67 puta svjetlija od njihove ranije tinte i tvrdi da će to proizvesti „zapanjujuće rezultate zrcalnog efekta“.

John De La Roche, nacionalni voditelj prodaje kod britanskog distributera Mimaki Hybrid Services, kaže: „U prošlosti smo imali metalik boje s našim ES3 eco solventnim tintama. Postojeće SS21 solventne tinte pokazale su se popularnima jer su svjetlije od eco-sol i brže se suše.“

Roland i Mimaki počeli su isporučivati eko solventne metalik tinte 2010. godine. Ovdje Roland demonstrira metalik efekte na sajmu u Velikoj Britaniji.

Uzorci UV metalik tinte koje smo vidjeli bili su zrnatiji i tamniji od tinti s otapalom. Prema Marku Alexanderu, voditelju marketinga u tvrtki Xaar, proizvođaču inkjet pisača, to nije zbog veličine čestica ili ograničenja glave, već zbog tinte. „Budući da je tinta iz Ujedinjenog Kraljevstva gušća nakon što se stvrdne, metalne čestice ne leže sve ravno uz podlogu“, kaže. „Okrenute su u svim mogućim smjerovima, pa nasumično raspršuju svjetlost.“ To također objašnjava zašto UV tinte dobro funkcioniraju za bijele tinte, gdje želite raspršenu refleksiju.

Tiskanje na metalizirane medije može dati svjetlije i raznolikije efekte od korištenja srebrnih tinti, iako je cijena potrošnog materijala veća. Metalizirani mediji dostupni su s inkjet premazima za vodene tinte, dok bi tinte s otapalima i UV tinte trebale moći prianjati na većinu nepremazanih medija.

Ako ispisujete boje preko srebrnog medija, sve izgleda metalno i sjajno, iako je kontrast boja donekle smanjen u usporedbi s ispisom na bijeloj podlozi.

Ispis crno-bijele obrnute slike s “rupama” kako bi se metalni medij vidio izgleda vrlo slično kao i nanošenje slike na foliju, bez troškova metalnog pečata. Ako imate pisač s bijelom tintom, možete dobiti još širi raspon efekata, jer možete miješati metalne elemente s “normalnim” slikama otisnutim preko bijele. Ispis obojenih tinti preko srebrnog metalnog medija također može dati vrlo privlačne rezultate. Možda će vam trebati nekoliko slojeva crne ili bijele boje da biste postigli potpunu neprozirnost, pa će vam trebati pisač i digitalni prednji dio koji to omogućuju (uobičajeno je za bijelu, rjeđe za crnu).

Celloglasove Mirri metalizirane ploče dobro su se prodavale, s nizom efekata od zrcalne refleksije ili mata u raznim bojama, preko holografskih ‘duga’, prelijevajućih se i pastela, plus efekta svjetlucanja koji je prikladan za UV tisak i offset, ali zasad ne i za solventne tinte. Celloglas također nudi uslugu laminiranja u listovima gdje tiskari mogu isporučiti vlastitu vrstu papira ili kartona, koji se zatim laminiraju Mirri folijom. Usluga može prihvatiti listove od 320×450 mm (SRA3) do 1000×1400 mm.

Alternativa je korištenje vlastitog laminatora, postavljanje metalne folije na medij po vašem izboru i tisak preko nje. Na primjer, Derprosa u Španjolskoj razvila je niz metalnih laminacijskih folija, uglavnom u srebrno-metalik boji, ali uključujući i metalik boje – zasad crvenu, plavu i crnu, ali u planu su i druge. To uključuje konvencionalni visoki sjaj, ali i mat te ‘soft touch’ mat koji ima prepoznatljiv osjećaj.

Posjetili smo Graphic Image Films (GS), ekskluzivnog distributera Derprosa filmova u Velikoj Britaniji. Do sada se tvrtka koncentrirala na komercijalne procese tiska za Soft Touch filmove, uglavnom za offset i HP Indigo digital. Međutim, medij bi trebao raditi s solventnim ili UV bojama velikog formata.

Uzorci Derprosinih Soft Touch laminata koje proizvodi Graphic Image Films. Gornji uzorak je Metalised Soft Touch s tiskom u boji i crnim maskiranjem, plus Scodix reliefni sjajni lak za stvaranje visoko reflektirajućih metalnih detalja.

GIS je također surađivao sa Scodixom, tvrtkom koja je razvila digitalni UV lakirni stroj visokog sjaja koji koristi inkjet proces za izradu reljefnih i teksturiranih slika sličnih reljefnom tisku. Tiskanjem sjajnog sloja preko metalnog Soft Touch laminiranog medija postiže se vrlo reflektirajući metalni efekt. Efekt funkcionira s konvencionalnim sjajnim lakom, ali Scodixov reljefni lak daje efekt reljefne folije, ali bez potrebe za matricama i s mogućnošću varijabilnog oslikavanja na svakom listu. Nedavno lansirani MGI-jev JetVarnish 3D inkjet dao bi slične rezultate. Efekt se može kombinirati s tiskom u boji i maskiranjem izbijeljenim slojem kako bi se dobili vrlo atraktivni rezultati.

Također je moguće primijeniti prave metalne folije hibridnim digitalnim tehnikama. To mogu biti zrcalni završni slojevi ili niz drugih efekata poput holofolija, šljokica i posebnih boja. To je već dugo moguće učiniti digitalnim otiscima suhim tonerom uz niske kapitalne troškove za male količine. Ovdje se toplina primjenjuje na prethodno otisnuti list, uzrokujući da se slike crnog tonera zagrijavaju više od papira kartona, nakon čega se “vruća folija” s ljepljivom podlogom pritisne u kontakt s listom, a zatim se odlijepi: folija se lijepi samo na područja crnog tonera.

Tek smo počeli viđati digitalne metode „hladne folije“, gdje se na otisak nanosi lak sličan ljepilu koji se stvrdnjava UV zračenjem, a folija dolazi u kontakt s njim. UV svjetlo se obasjava na vrhu, prolazi kroz tanku foliju i stvrdnjava ljepilo. Alternativno se koristi ljepilo aktivirano toplinom. Folija se skida i lijepi samo na zalijepljena područja.

Britanska tvrtka I-Sub Digital proizvela je sustav folijiranja za male Mimaki UJF-3042 i 6042 plošne pisače formata A3+ i A2+ (koji koštaju u rasponu od 20.000 do 30.000 eura). Nanosi se posebno ljepilo, a folija se nanosi kao faza nakon ispisa.

MGI je također razvio iFOIL, sličan koncept za svoj JetVarnish 3D digitalni UV lakirni inkjet, sposoban za ispis do 3000 B2 listova na sat. U ovom slučaju, pisač može proizvesti reljefne i teksturirane efekte s UV-očvrsnutim lakom, tako da kada se koristi s iFOIL postupkom, vrlo nalikuje blokiranom utiskivanju folijom.

Zaključno, metalik tinte dostupne su za inkjet pisače širokog formata i vjerojatno će se s vremenom poboljšati, iako je trenutno ograničenje u glavama za ispis, a ne u tintama. Obrnuti tisak na metalizirani medij daje izvrsne rezultate ako imate odgovarajući pisač i možete podnijeti relativno visoke troškove potrošnog materijala.

Tehnike hladnog folijiranja na bazi UV zračenja mogu vjerno replicirati folije dobivene kalupljenjem, ali današnji sustavi su relativno malog formata, a u slučaju sofisticiranih Scodix ili MGI inkjet lakirnih uređaja, i prilično su skupi.