Clare Taylor naglašava važnost da tvrtke uzmu u obzir Ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda i primjenjuju ih na svoje poslovanje. Clare dijeli nalaze iz prethodnog neuređenog izvješća Ujedinjenih naroda.

Započeti u plamenu nade i potpisani od strane svih država članica UN-a još 2015. godine, te postavljajući ciljeve i zadatke koje treba postići do 2030. (nešto i ranije), Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda stvoreni su kako bi svijet bio pravednije i bolje mjesto za sve, svugdje, sada i u budućnosti. Sada smo na pola puta do roka, a ažurirana izvješća su sumorno štivo. Ali još uvijek ima vremena da se to promijeni ako svi uložimo potreban trud: vlade, poduzeća i pojedinci.

Dio nedostatka napretka povezan je s pandemijom Covida i ratom u Ukrajini, a velik dio s katastrofama povezanim s klimom; međutim, ovdje postoji svojevrsna povratna sprega. Bolji napredak u okviru Cilja 15 (život na kopnu) smanjio bi rizik od zoonoza – bolesti koje se prenose sa životinjskog carstva na ljude; s većim postignućem za Cilj 3 (dobro zdravlje i dobrobit), postojao bi bolji pristup cijepljenju i dobroj zdravstvenoj skrbi za više ljudi, čime bi se ograničio utjecaj Covida. Ovako, najsiromašniji su najviše patili, i globalno i unutar stanovništva država, pa čak i gradova. Žene su nosile značajan teret, nešto što bi se riješilo većim napretkom u okviru Cilja 5 za rodnu ravnopravnost.

Isto se može reći i za klimatske katastrofe: nedovoljan napredak u pristupu pristupačnoj i čistoj energiji, Cilj 7, pogoršao je mnoge probleme (uključujući one vezane uz zdravlje), a nedostatak napretka u Cilju 13, klimatske akcije, bio je uzrok poplava, suša, oluja, toplinskih valova i šumskih požara koji su odgađali napredak. Klimatske promjene imaju učinak „multiplikatora krize“.

Sveukupni napredak je slab – vrlo sličan školskom izvješću tipa „može bolje, treba se više potruditi“. Prema UN-ovom prethodnom neuređenom izvješću objavljenom u svibnju 2023., samo oko 12% od 140 ciljeva je na pravom putu, a oko 30% nije ostvarilo nikakav napredak ili se vratilo ispod početne vrijednosti iz 2015. Razina ugljikovog dioksida i dalje raste, a otvaraju se nova naftna i ugljena polja. Razina gladi se povećala (Cilj 2 je nulta glad), no daleko smo od cilja prepolovljenja otpada i gubitaka hrane (po glavi stanovnika) do 2030., jednog od ciljeva u okviru Cilja 12 (odgovorna potrošnja i proizvodnja). Pristup električnoj energiji i čišćim gorivima ne raste dovoljno, ostavljajući ljude ovisnima o zagađujućim i opasnim načinima kuhanja. Izvješće navodi da „Jedna od dvije zemlje još uvijek nema učinkovite okvire za održivo upravljanje vodama“. Čitatelji u Ujedinjenom Kraljevstvu koji prate lokalne naslove o onečišćenju rijeka i obalnih područja te zabranama korištenja crijeva za navodnjavanje, itekako su svjesni da nesiguran način upravljanja vodom može biti vrlo važan. Međutim, kao što se vidjelo iz utjecaja događaja diljem svijeta, sve je povezano i ono što se dogodi na jednom mjestu utjecat će na sve na ovaj ili onaj način.

Kao tvrtke i pojedinci, možemo izravno utjecati na nešto od ovoga; kao birači možemo potaknuti vlade, vijeća i druga tijela da pojačaju napore u područjima koja trebaju promijeniti. Ciljevi gdje mi, tvrtke i pojedinci, imamo najbolje prilike za pojačano djelovanje ujedno su i oni s izravnim financijskim koristima u ovim teškim ekonomskim vremenima: izbjegavanje rasipanja energije, resursa i vode; briga o ljudima, ne samo o našim zaposlenicima već i o našim zajednicama; te smanjenje onečišćenja iz proizvodnih procesa, izvora energije i prometa. Mnoge velike tvrtke, gradovi, vijeća i drugi koji su dio baze kupaca grafičke industrije uključuju ciljeve održivog razvoja u svoje politike, pa osim što činite pravu stvar za pravedniji i sigurniji planet, možete se bolje uskladiti s njihovim zahtjevima dobavljača. Pregledavanje drugih članaka na web stranici FESPA-e dat će vam mnoštvo ideja za rješavanje održivosti u vašem poslovanju, a web stranica UN-a https://www.un.org/sustainabledevelopment/ sadrži vrlo detaljne informacije o ciljevima održivog razvoja i neke vodiče za pojedinačne radnje koje treba poduzeti.

Ne moramo mijenjati ciljeve održivog razvoja kako bismo postigli bolji svijet i budućnost, samo moramo više raditi na njima. Citirajući izvješće: „Ovaj viši cilj ostaje nam na dohvat ruke, ali zahtijeva neviđeni napor pojedinačnih vlada, obnovljeni osjećaj zajedničkog cilja u cijeloj međunarodnoj zajednici i globalni savez za djelovanje u smjeru ciljeva održivog razvoja među poduzećima, civilnim društvom, znanošću, mladima, lokalnim vlastima i drugima.“