Predsjednik novopokrenute inicijative PrintGreen, Tom Maskill, objašnjava kako se cilj inicijative sastoji od korištenja podataka iz stvarnog svijeta kako bi se promijenio način na koji ljudi doživljavaju održivost u tisku.

Tiskarska industrija suočava se s stalnim pritiskom da smanji svoj utjecaj na okoliš. No istina o stvarnom utjecaju tiska na održivost može se izgubiti u brojnim pogrešnim predodžbama i lažnoj logici, koje često prikazuju tisak kao puno gori za planet nego što on zapravo jest.

Ranije ove godine, PrintGreen je pokrenut s ciljem ispravljanja nekih od tih pogrešaka i pružanja točnih podataka i tiskarskim profesionalcima i potencijalnim kupcima o proizvodima koje očekuju. Razgovarali smo s Tomom Maskillom, direktorom za financije Webmarta i sadašnjim predsjednikom PrintGreena, o tome kako to rade.

Kako je PrintGreen započeo?

PrintGreen je nastao jer se u cijeloj industriji odvijao velik posao – mnoštvo radnih skupina za održivost koje vode trgovačka tijela – koje su stvarale izvrstan sadržaj, vodiče i resurse. Ali često su slične stvari radile samostalno. Kada se bavite problemom poput održivosti u cijeloj industriji, trebali bismo ga nastojati riješiti kao industrija zajedno, jedinstvenim, ujedinjenim glasom.

Dakle, izvorni cilj PrintGreena bio je okupiti sve pod jednim glasom s nadom da zajedno možemo imati veći utjecaj. U početku je to uključivalo razgovore s ljudima koji su vodili radne skupine za održivost drugih trgovinskih tijela. Ono što je iz toga proizašlo nazvali smo Superhub za održivost, jer se radilo o okupljanju tih izoliranih operacija jedinstvenim glasom.

Iz toga smo zatim razvili PrintGreen. Pokrenuli smo ga prije nekoliko mjeseci, ali na PrintGreenu radimo iza kulisa već oko godinu dana. Svi smo volonteri, PrintGreen financira industrija, ali smo u kratkom vremenu postigli prilično dobar napredak.

Recite nam nešto o konkretnim problemima koje pokušavate riješiti.

Ključni faktor iz perspektive tiska jest to što gubimo mnogo posla zbog pogrešnih shvaćanja o održivosti tiska. Zapravo, diljem Europe gubi se 337 milijuna eura zbog percepcije da tisak nije održivi kanal.

Papir doslovno raste na drveću – jedan je od najrecikliranijih materijala – a sama tiskarska industrija je posljednjih 10 ili 15 godina na ogromnom putu dekarbonizacije do točke u kojoj je vrlo učinkovit kanal s gledišta održivosti.

Nasuprot tome, postoje drugi kanali – primjerice digitalni – za koje se donedavno pretpostavljalo da su vrlo dobri za planet ili čak da nemaju utjecaja na planet. Istina je da su emisije digitalnog marketinga veće od onih u zrakoplovnoj industriji.…

...