Simon Eccles raspravlja o istaknutim izlagačima koji će se predstaviti na sajmu Digital Corrugated Experience na sajmu FESPA 2018.

Događaj FESPA 2018. u Berlinu uključuje prvo FESPA digitalno iskustvo s valovitim kartonom. Sektor industrije valovitog kartona na rubu je usvajanja sustava digitalnog tiska velike brzine. Iako je koncept odavno uspostavljen na prilagođenim ravnim inkjet pisačima, oni imaju znatno niži protok. Valoviti karton je veliki posao diljem svijeta, a trend je sve veći zahtjev za kvalitetom tiska jer se valovite kutije sve više koriste na policama maloprodaje za nošenje promotivne poruke i poruke brenda, kao i jednostavno za pružanje čvrstih spremnika. Valoviti displeji i POS artikli također postaju sve popularniji, iako predstavljaju dio proizvodnje valovitog kartona u usporedbi s kutijama.

Digitalni tisak omogućuje veću učinkovitost zbog uklanjanja ploča i vremena pripreme potrebnog za nedigitalne flexo i litografske strojeve, a također omogućuje varijaciju slike čak i unutar velikih naklada.

Sean Moloney svakodnevno (u 11:30) govori na FESPA Corrugated Experience. On je globalni voditelj proizvoda za Corrstream66, brzi inkjet pisač za ploče koji je razvila tvrtka Sun Automation u SAD-u. Corrstream može raditi brzinom od 70 metara u minuti – tipičan protok je do 4500 listova na sat (standardne veličine 3 x 5 stopa).

HGS Packaging u Bradfordu, u Velikoj Britaniji, ima prvu svjetsku prešu Sun Automation Corrstream66.

Sun Automation je jedan od nekoliko proizvođača koji su razvili brze inkjet pisače za valovite ploče (ili kartone). Barberan, Durst, EFI i HP su ostali glavni igrači, iako je za bilo kojeg od njih još uvijek rano u smislu prodaje. Svi oni koštaju nekoliko milijuna eura po tisku, tako da ovo nije trivijalna investicija na tržištu koje tek počinje tražiti načine da digitalno pređe sa svog trenutnog statusa plošnog tiska kao proizvođača uzorka pakiranja ili u najboljem slučaju vrlo malih naklada za posebne poslove.

Moloney objašnjava ciljeve svojih prezentacija: „Na FESPA-i svaki dan držim prezentacije o upravljanju bojama i setovima tinti. Obradit će se ono što strateški znamo o našem tiskarskom stroju i našoj tehnologiji, ali jednako tako i ono što znamo o industriji i gdje se tri glavne vrste tinte uklapaju: prava vodena, kako je ja danas zovem, zatim UV i hibridna. Nismo ovdje da bismo rekli da smo dobri, da su oni loši ili nešto slično. Vjerujem da svaka verzija ove tehnologije ima svoje mjesto u cijelom prostoru pakiranja. Kod valovitog kartona to je svakako istina. To je odluka koju će tržište i kupci na tim tržištima u konačnici morati donijeti.“

„Moja prezentacija bit će napisana poslovnim jezikom i jezikom rješenja, a ne pokušajem prodaje kompleta. Proveo sam 25 godina izrađujući kutije i volim misliti da znam što proizvođači kutija trebaju čuti, čak i ako to nije ono što su očekivali čuti! Ljudi žele zaraditi novac od kutija.“

Moloneyjeva glavna tema je da, iako su mehanički izazovi brzih digitalnih pisača za valoviti papir sada uglavnom prevladani od strane Suna i njegovih konkurenata, potencijalnim korisnicima će biti važne tinte i njihova interakcija s valovitim podlogama.

Vodena boja u odnosu na UV

EFI koristi šest UV boja tinte na svom stroju za valoviti papir Nozomi C18000.

Sun Automationov Corrstream koristi ono što on naziva „pravim vodenim“ tintama, umjesto UV tinti koje koriste Barberan i EFI, ili hibridnih vodeno-UV tinti „Water Technology“ koje Durst koristi u svojim brzim pisačima za valovite ploče. HP također koristi vodenu tintu u svom brzom pisaču za valovite ploče C500.

HP također koristi vodenu tintu na svom jednostranom inkjet pisaču za rotacijski ispis velike brzine PageWide T410S i inkjet pisaču širine 2,8 m T1100S, koji je zajednički pothvat s tvrtkom KBA, a oba ispisuju na papir s linijskim premazom (umjesto na prethodno oblikovane valovite listove ili role). Nadolazeći pisač s linijskim premazom BHS širine 2,8 m, koji se razvija kao zajednički pothvat sa Screenom, također koristi vodene tinte i vodeni lak. Međutim, pisači s linijskim premazom zasebno su tržište s drugačijim potencijalnim korisnicima od pisača s listovima velike brzine o kojima Moloney govori na FESPA-i.

Barberan se prije nekoliko godina uključio na tržište brzog tiska valovitih ploča i ima nekoliko instalacija. Durst je najavio dvije lokacije sa svojim brzim Delta SPC 130. EFI ima pet najavljenih prodaja svog stroja za valovitu grafiku Nozomi C18000 (neki s više preša). HP je najavio dvije prodaje PageWide C500. Sun Automation ima jednu korisničku lokaciju Corrstreama (HSG Packaging u Velikoj Britaniji), koja je puštena u rad 2016. godine.

Iako postoji velik interes za tržište valovitog kartona, veliki korisnici suzdržavaju se kako bi vidjeli što će se dogoditi, vjeruje Moloney. „Rani korisnici potpuno razumiju širu sliku i iskorištavaju to. HSG je kao Skunk Works za velike grupe“, kaže. „Većim grupama samo treba vremena da se upuste u to, dok manji poduzetnici to shvate i nastavljaju dalje.“

Recikliranje i lijepljenje

Moloney tvrdi da bi korištenje vodene ambalaže od strane Sun Automationa (i HP-a) trebalo dati prednost na tržištu ambalaže. Ne radi se samo o očitim pitanjima o UV zračenju u odnosu na ambalažu za hranu, kaže on: „Sve što ima veze s UV zračenjem, bilo koje čestice koje se pojavljuju, bilo da se radi o hibridnom ili potpunom UV zračenju, i dalje zabrinjava ljude, čak i ako se tvrdi da imaju nisku migraciju. Ono čega se ljudi boje nije toliko kratkoročni plan u smislu UV POS ili izložbenog rada koji nije vezan za hranu, ili čak malih serija sekundarne ambalaže koja je povezana s hranom. Problem je kada pokušaju reciklirati UV tiskani valoviti karton. Kako se to vraća u lanac opskrbe, bit će infiltrirano česticama.“

Još jedan UV izazov koji Moloney ističe je lijepljenje: „Velika većina kutija lijepi se PVA ljepilom na bazi vode, iz istog razloga zašto koristimo reciklirajuće tinte, škrobove i papir u valovitom kartonu. Tu UV zračenje uzrokuje problem. Izazov s PVA ljepilom prilikom ispisa na površinu s UV lakom je taj što se ne lijepi. Stoga morate dizajnirati prostor bez tinte ili laka za preklapanje ljepila. Međutim, kod nekih dizajna morate prekriti kutiju za dizajn. Dakle, ponovno, po našem mišljenju, tinta na bazi vode uklanja taj problem.“
UV ima veliku prednost rada sa standardnim podlogama od valovitog papira i proizvodnje konzistentnih boja na koje upijanje ne utječe puno. Vodene tinte, u usporedbi s njima, mogu se više upiti i proširiti na „nepremazane“ papire (tj. one bez posebnog premaza koji reagira na inkjet), što nosi opasnost od mutnih slika i bljeđih boja. Posebni premazi rješavaju ovaj problem, ali povećavaju troškove jer ih ili moraju nanositi tvornice papira ili se dodaju na mjestu tiska kao predtiskana faza premazivanja.

Proboj u rasponu boja

Stoga Moloneyjeva posebna želja na FESPA-i naglasiti da upravljanje bojama ne mora biti problem za vodene boje. Njegova je poruka da samo zato što inkjet printeri ne mogu ispisivati „spot boje“ koje se obično koriste na nedigitalnim flekso i litografskim valovitim strojevima, ne znači da ne mogu uskladiti sve boje marke. Doista, Sun Automation Corrstream koristi samo četiri tinte – cijan, magenta, žutu i crnu, ali one mogu postići puno širi spektar boja od flekso ili litografskog CMYK-a, tvrdi Moloney.

„Mislim da postoji mnogo zbrke oko toga što je moguće u smislu upravljanja bojama, dok se svaki korak kroz ove procese provodi na različitim podlogama“, kaže. „Uobičajeni put u industriji je dodavanje više boja. Svijetlo cijan ili svijetlo magenta često je način na koji se raspon boja širi kada je u pitanju, recimo, UV tinta, jer nema previše interakcije između tinte i papira.“

„Kad je riječ o vodenim bojama, što je očito naša strategija, otkrivamo da možemo pozicionirati širi raspon boja koristeći samo četiri boje, ako radimo s pravim papirima. To je možda očito, ali to učiniti na terenu u praktičnim lancima opskrbe sasvim je druga stvar. Glavna poruka je da s pravim tintama na bazi vode možemo s pouzdanjem reći da s četiri boje, a ne sa šest ili osam, možemo postići visok postotak Pantone boja.“

Vodene tinte svakako koštaju manje od UV, ali uobičajeno je mišljenje da svaka kap ostaje na papiru jer nema otapala ili vode koja bi se isparavala, pa je cijena po jedinici površine usporediva s vodenim tintama. Moloney tvrdi da je to previše pojednostavljeno. „Još je rano i to bi se moglo protumačiti kao pristranost, ali trudim se da ne bude tako. Ali koliko možemo vidjeti, ako želite proširiti svoj raspon boja na bilo što vezano uz UV tintu, imate ograničene mogućnosti jer papiri nemaju toliko utjecaja. Ako u igru uvedete prave tinte na bazi vode, koje su usput rečeno prihvatljivije kada je u pitanju okoliš, tada imate poziciju u kojoj možete značajno smanjiti količinu potrošene tinte kako biste dobili isti raspon boja, a to je potaknuto papirom. To je puno kompliciranije nego što mnogi ljudi na prvi pogled misle – ako uđete u poziciju kapitala u lanac opskrbe koji je već intenzivan na maržama i ima prirodni strah od cijene tinte. Strojevi o kojima govorimo koriste puno tinte. Ljudi moraju razumjeti ne samo poziciju (što je vrlo važno) o budućnosti svoje investicije i kako će se ona odvijati, već i detalje o tome koliko će tinte zapravo koristiti svaki dan kako bi postigli ono što tržišta još uvijek očekuju, a to su spot boje.“

Spajanje točaka

To nas zatim vraća na odnos između tinte i papira koji je potreban za pravilan rad. „Papir čini oko 50% cijene proizvoda“, navodi Moloney. „Ako ne razumijete kako spojiti papir i tintu i to učiniti na način koji je učinkovit u smislu troškova tinte na listu, tada se nađete u situaciji u kojoj ljudi jednostavno ne vide budućnost za ovu tehnologiju.“

„Pretpostavka da ćete zbog apsorpcije koristiti više vode nego UV nije nužno točna ako koristite pravi papir. Budući da razumijemo papir, možemo manipulirati papirima ne samo u pogledu tehnologije već i tinte. Upravo se to trenutno događa s nama i HP-om, koji koristimo prave vodene boje. Čini se da se HP koncentrira na nepremazane papire, dok mi razmatramo premazane. Razvoj premazanih papira pruža ne samo mogućnost sjajnog tiska već i mogućnost puno učinkovitijeg korištenja tinte.“

Troškovi se mogu smanjiti na druge načine, kaže: „Budući da ne dodirujemo podlogu, moguća je lakša obloga. To znači da možemo dobiti više po toni.“

S druge strane, Moloney kaže da pretpostavka da će beskontaktna priroda inkjet tiska ukloniti sjenu valova (svjetlije i tamnije pruge tiska koje odgovaraju uzorku valova) nije istinita, iako je znatno smanjena. „Digitalni tisak ne uklanja sjenu flekso tiska. To je posljedica načina na koji se papir i valovi proizvode, ako se previše škrobe ili poliraju. Nije stvar samo u tiskarskom stroju u smislu pritiska koji vrše na flekso aniloks, već u načinu na koji je ploča izrađena i kako se koristi.“ Problem je najizraženiji kod većih veličina valova, kaže. „Dakle, ono što radimo jest da koristimo mikro valove ili valove E preko šireg valova, recimo valova B ili valova C, kako bismo osigurali integritet kutije. Iako beskontaktni tisak pomaže, svatko tko vam u inkjet tisku kaže da je u stanju ukloniti sjenu valova zahvaljujući procesu ne govori istinu.“

Angažiranje mlinova

Sljedeća faza je plasiranje prikladnih papira na tržište, kaže Moloney. „Apsolutno je jasno da ogromna odgovornost za rezultate pada na papir. To smo postigli, možemo sušiti tinte, razumijemo raspon boja, razumijemo rezultate, znamo da to možemo podnijeti unutar naše tehnologije. Sljedeće faze, a HP je u istom položaju, jest komercijalizacija tog papira u smislu cijene po toni. A to je simptom ponude i potražnje ili kokoši i jajeta. Nije da tehnologija to ne može, već je slučaj da opskrbni lanac to uključuje.“

To će se oslanjati na velike tiskare valovitog papira koji će potencijalno imati ogromne narudžbe u tvornicama, što će smanjiti cijenu premazanog papira, kaže on. Ali to je situacija s kokošju i jajetom, priznaje, jer veliki tiskari neće biti pretjerano zainteresirani za vodeni digitalni tisak sve dok cijena papira ne padne. Međutim, vjeruje da će brzi digitalni pisači valovitog papira na tržištu i njihovo funkcioniranje početi privući pažnju na oba kraja lanca opskrbe papirom: „Sada kada smo u mogućnosti prodavati strojeve, možemo pokrenuti razgovor s klijentima i potencijalnim klijentima, a zatim će se tvornice papira probuditi, jer će tada shvatiti kolika će potražnja biti potrebna velikoj tvornici papira. To nije završeno, ali to je faza koja je industriji bila potrebna da bi ova tehnologija postala stvarnost. I to je poruka koju sada moramo prenijeti industriji.“

Za više informacija o sajmu Global Print Expo, popis izlagača i informacije o tome kako se registrirati posjetite službenu web stranicu događaja: www.fespaglobalprintexpo.com

Za besplatan ulaz koristite kod FESJ801 prilikom registracije.