Preispitivanje poslovnih modela radi zaštite okoliša

Veliko pitanje za danas je, gledajući učinke koje su imali, funkcioniraju li naši trenutni poslovni i ekonomski modeli? Uravnotežuju li ‘tržišni mehanizmi’ potražnju i štite li planet i sve njegove usluge i resurse?

Čini se da nije, s obzirom na to da klimatske promjene i zagađenje stvaraju kaos na mnogim mjestima, gubitak bioraznolikosti se ubrzano povećava, a iscrpljivanje resursa je sve ozbiljnije. Proširuje li se doista ‘ekonomija procjeđivanja’? Jaz između najbogatijih i najsiromašnijih povećava se iz godine u godinu, pa se opet čini da nije. A napredak u postizanju Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDG) je bolno spor. Je li racionalno težiti beskonačnom rastu, stalno rastućem BDP-u, u svijetu s ograničenim resursima?

Mnogi ljudi i skupine zabrinuti za održivost, uključujući i popriličan broj ekonomista, misle da nije tako, te su razvijeni novi pristupi. Vjerojatno najpoznatiji koncepti su kružno gospodarstvo i ekonomija krafni; prvi se koristi kao osnova za politiku i zakonodavstvo i u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Europi, između ostalog, u gradovima i poduzećima, a drugi počinje transformirati gradove, regije, zajednice i drugdje kako bi postali održiviji i pravedniji.

Kružno gospodarstvo je vjerojatno poznatije, a njegovi korijeni sežu daleko u prošlost. Koncepti poput Cradle to Cradle, Performance Economy, Biomimikrije, Industrijske ekologije, Prirodnog kapitalizma, Plavog gospodarstva i Regenerativnog dizajna utjecali su na rad Zaklade Ellen MacArthur, globalne organizacije nastale u Ujedinjenom Kraljevstvu, čiji je rad podrška društvu u prelasku na kružno gospodarstvo, regenerativno i restorativno. Njihova web stranica fantastičan je izvor učenja i ideja te ih vrijedi posjetiti.

Takvo gospodarstvo nije ‘samo o recikliranju’, već o potpunoj promjeni načina razmišljanja, dizajniranja i rada. Neki se vraćaju vrlo starim modelima plaćanja usluge umjesto kupnje robe – oni od vas koji su dovoljno stari možda se sjećaju kada ste iznajmljivali televizore umjesto da ih kupujete, i oni bi vam bili popravljeni kada bi pošli po zlu. Novije verzije robe kao usluge pristupaju tome na inovativne načine – od plaćanja po luksu za rasvjetu umjesto kupnje sustava do iznajmljivanja dječje odjeće tijekom tih prvih nekoliko mjeseci kada tako brzo rastu.

Cilj kružnog gospodarstva je da se ništa ne baca, da se ne stvara zagađenje i da se prirodni sustavi regeneriraju.

To zahtijeva inovativan pristup industrije – a tisak je industrija s nevjerojatnim iskustvom u inovacijama. Također zahtijeva, kao i svi takvi modeli, sistemsko razmišljanje. Dizajn i specifikacije moraju uzeti u obzir ne samo fazu upotrebe proizvoda, već i od čega je napravljen i kako. Utjecaji koje materijali koje koristite imaju, kako u rudarenju ili žetvi njihovih sastojaka, tako i u proizvodnji, uključujući stvoreni otpad, jednako su važni kao i vaši vlastiti utjecaji na proizvodnju. Potrebno je razmisliti o drugom kraju životnog ciklusa: što trgovine mogu učiniti s prodajnim materijalima nakon toga, na primjer, ako se ne mogu obnoviti za ponovnu upotrebu i kako s njima surađivati po tom pitanju. Radi se o dizajniranju stvari tako da se mogu ponovno upotrijebiti, da koriste minimalne količine materijala i da ih je jednostavno reciklirati. Cijeli lanac vrijednosti uključen je u sustav.

Budući da kružno razmišljanje i proizvodnja moraju započeti u fazi dizajna, politike proširene odgovornosti proizvođača (EPR), usmjerene na poticanje kružnosti, stavljaju odgovornost za artikle na kraju životnog vijeka na „proizvođača“ – obično vlasnika robne marke (ili uvoznika za uvoznu robu). Tu su donositelji odluka. Za nadolazeće britanske EPR propise za ambalažni otpad, namjera je ne samo smanjiti količinu ambalaže, već i da modulirane naknade potaknu dizajn za ponovnu upotrebu ili recikliranje.

Ekonomija krafni, koju je razvila Kate Raworth, ide mnogo šire, baveći se ne samo prekoračenjem – razmjerom u kojem prekomjerno koristimo resurse i dodajemo zagađivače izvan regenerativnog kapaciteta planeta – već i nedostatkom za zadovoljavanje osnovnih potreba ljudi. Stoga krafna – kao što vidite, to je prstenasta krafna, a unutar prstena je sigurno mjesto. Rupa u sredini je mjesto gdje ljudi nešto propuštaju; vanjski rub krafne je granica unutar koje moramo ostati kako bismo zaštitili svoj matični svijet. Mnoge teme obrađene su u prethodnim člancima o ciljevima održivog razvoja UN-a. Ponovno, web stranica nudi mnogo hrane za razmišljanje i inspiracije.

Mnogo se piše o tome kako bi mjerenje dobrobiti stanovništva bilo bolja mjera od mjerenja BDP-a, ali dobrobit je nedostižna za one čije osnovne potrebe nisu zadovoljene. Izazov je kako to promijeniti. Ponovno, vaš lanac vrijednosti igra ulogu: čak i kada ste pošten poslodavac koji brine o svojim zaposlenicima, ako koristite dobavljače i izvođače radova s lošim ili nepravednim praksama zapošljavanja u svom poslovanju ili lancu opskrbe, vaše poslovanje je dio problema; isto vrijedi i za mnoge aspekte vođenja tvrtke. I to je jedan od razloga zašto toliko mnogo tiskara (i, naravno, drugih) šalje toliko upitnika i revizija o lancu opskrbe. Samo postavljanjem pitanja i provjerom saznajete – a organizacije na vrhu lanca pitaju, pa sljedeća razina pita i tako dalje. I svako poduzeće u našoj industriji ima svoju ulogu u dovršetku lanca. Dakle, drugo veliko pitanje nije ‘radimo li stvari ispravno’, već ‘radimo li prave stvari?’.

Za više informacija i daljnje čitanje o ovoj temi, u nastavku pronađite popis korisnih resursa i alata koji se mogu primijeniti na koncepte unutar vašeg poslovanja.

Zaklada Ellen MacArthur: https://www.ellenmacarthurfoundation.org
Ekonomija krafni: https://doughnutecnomics.org
Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda: https://www.un.org/sustainabledevelopment/